Natrag



Petar Hranuelli rođen u Supetru (27. prosinca 1975.), a do 1994. godine živi u Postirama na otoku Braču. Izlaže od 1994. godine na 56 samostalnih i 108 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja, među koje izdvajamo: Otkupna nagrada Venere u medu, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb (2007.), 1. nagrada žirija za XXVI izložbu malog formata, Šabac (2017.).  1. nagrada za skulpturu, IV Međunarodno bijenale akta "Marko Krstov Gregorić, Petrovac, Crna Gora "( 2018.)…  O njegovom umjetničkom radu pisali su istaknuti likovni kritičari: Zvonko Maković, Slavko Timotijević, Iva Körbler, Tonko Maroević, Ive Šimat Banov, Draženka Jalšić Ernečić,  Nikola Albaneže, Olivera Vukotić, Stanko Špoljarić, Davorin Vujičić, Romana Tekić, Sonja Petrović Jagić, Vesna Bunčić, ... Mnoga djela mu se nalaze u stalnom postavu muzeja, galerija, privatnim kolekcijama kod nas i u inozemstvu (Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Italija, Austrija, Srbija, Turska, Engleska, Crna Gora, Španjolska, Kalifornija, Čile, Švicarska, ...) Hranuellijev opus materijalom i vitalnošću vezan je uz ishodište, otok Brač. Kamene skulpture formi apstrahiranih iz figurativnog prikazuju najčešće žene (Venere) i ljudsku figure općenito, redovito u dijalogu s tradicijom od prahistorije preko klasične antike do suvremenog doba. Vitalnost i bujnost isklesana u kamenu, nekadi i u drugim materijalima poput stakla, bilo da se radi o skulpturama manjeg formata ili javnoga karaktera odlike su Hranuellijeva stvaralaštva. Član je HDLU-a od 2006. godine. Živi i stvara u Zagrebu .



Petar Hranuelli
Oštra bura
2021.
bizek
27×30×8cm


Povijest Bizeka

Bizek je naziv starog sela na brdu iznad Podsuseda. Naselje toga imena postoji i danas, a zna se da je u 18. stoljeću je imalo tek pet kuća i oko tridesetak stanovnika.

Blizu naselja Bizek postojao je i kamenolom Bizek. Nalazio se na rubu Medvednice, iznad Stenjevca, tj. Podsuseda. Danas je napušten, a nekada, kada je bio eksploatiran, služio je kao izvor sirovine (lapor) za, danas također napuštenu cementaru u Podsusedu.

Sirovina se iz kamenoloma vozila žičarom čiji stupovi još postoje. Također, kamen iz kamenoloma koristio se i za eksploataciju arhitektonsko — građevnog kamena koji je korišten u izgradnji grada Zagreba.

Najistaknutiji objekti u Zagrebu izgrađeni od kamena iz Bizeka su Zagrebačka katedrala, mirogojske arkade i pošta u Jurišićevoj ulici.



Natrag