ROMANA JAGIĆ

Galerija Online izložbe Linkovi Fotke iz galerije Kontakt

JAGIĆ ROMANA (Koprivnica, 1958.)
Akademska kiparica

Romana Jagić je akademska kiparica rođena 1958. u Koprivnici. Školu za primijenjene umjetnosti i dizajn upisuje u Splitu, a završava ma ŠPU u Zagrebu i tu potom studira kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Pri kraju studija uključuje se u studentsku izlagačku aktivnost, te u nekoliko godina sudjeluje na više skupnih uz dvije samostalne izložbe. Uključivši se u zaštitu spomenika kulture počinje raditi kao kipar-restaurator. Kroz nekoliko narednih godina radi na polikromiji, počinje suradnju s konzervatorima izvan granica koja rezultira organiziranjem i vođenjem ljetnih radionica za strane studente te izlaganjima na konferencijama i seminarima. Povezujući znanost i umjetnost u zaštiti spomenika odlazi na stručno usavršavanje u Rim. U tim godinama povezuje medije oblika, boje i riječi pa objevljuje dramu, priče u “Večernjaku” i “Plimi”, roman “Oltar sv. Notburge” (“Pop&Pop”, Zagreb,2002.) U 2006. izlaže u sklopu projekta Media Art Cologne: “Selfportrait — a show for Betlehem” u Betlehemu, Napulju i Kelnu, a rad s te izložbe ostat će u stalnom postavu muzeja Casoria Contempory Art Museum, Napulj. Istovremeno u lipnju samostalno izlaže u Zagrebu u galeriji “Bernardo Bernardi” crteže pod nazivom “Aktopis” i ilustrira slikovnicu “Oči koje svijetle u mraku” (“Sipar” Zagreb, 2006.).2008. je u Galeriji grada Krapine izložba crteža i skulptura “Aktobrazi”, a 2009. sudjeluje na Zagorskom salonu i izlaže crteže i kipove u izložbenom salonu “Izidor Kršnjavi”ŠPUD, Zagreb.

Pulena Al, 2009., aluminij na granitnom postolju, ukupna visina 35 cm

Aktovi Romane Jagić Dugo već ne bijaše na likovnoj sceni tako razložno slikanih ženskih aktova. Jer umjetnici Romani Jagić, aktovi su slikarski problem i izazov, jednako kao i neposredni oblici tumačenje svijeta. Koliko god listali i premještali po rukama te nevelike slike, svaki se put događa novo viđenje. Rijetko koji među aktovima stoji mirno u svojoj finoj plitkoj reljefnoj bjelini koja se doima kao svila, kao Veronikin, zapravo Romanin rubac, u koji je uhvatila istinsku sliku, presliku života. Obrisi su lelujavi, položaji različiti, i samo poneki čvršći obris uspostavlja erotsku sliku žene.

U bližim i daljnjim izrezima i pogledima na ispruženi torzo, nejasno nam se, kao u zrncima kave, u razlomljenom potezu razvodnjenog tuša, priviđaju brda, doline, svjetla i sjene zemljanog krajolika, stisnute kotline, meki brežuljci, šume i jezera, daleki horizonti. Ne postoje ovdje samo dvije slike, pozitiv i negativ, koje se dinamično miješaju i odvode misao u tumačenje povijesne simbolike žene, božice plodnosti, nositeljice života, erotskog mjesta stapanja čovjeka u njegovu smislenu cjelinu. Postoji i čitav niz slikarskih osnova koje, čas čvršće, odlučnije, snažnije, čas mekše i blaže, prenose gledateljima bjelinu puti, mekoću kože, izazivaju osjećajnost u kojoj se miješaju pogledi na gradove, osvjetljena sela, zemljopisne i obrisne granice, meje, s prigušenim zvukovima i mirisima na radove i ratove, na borbe za obranu kućnih pragova, samostalnost u vlastitom krajobrazu, riječne tokove i potoke koji utiču svi u jedno more, jednu ideju o vodi i tijelu, o životu i trajanju, o vječnosti.

A svi ti maštoviti poticaji koji dolaze iz slika Romane Jagić vrlo su konkretni rezultati upornog rada, istraživanja i eksperimentiranja na istom motivu u rješavanju volumena, površine, svjetla i sjena u rješavanju kompozicije, u traženju stalno nove i nadahnjujuće dinamike, u istraživanju osobite tehnike reljefnog učinka i dojma prozračnosti, crno bijelih mogućnosti u kombinaciji sa sepijom. Motiv ženskog akta koji je jedan od najtrajnijih u povijesti umjetnosti, toliko puta slikan, modeliran, istraživan, na ovim se crtežima čini novim i nepoznatim, zapravo ovdje na ovoj izložbi otkrivenim, tajnim adutom samozatajne kiparice, slikarice, restauratorice, dobre poznavateljice tehnika i rukopisa. Kakvo ugodno otkriće i kakav užitak gledanju!

Branka Hlevnjak

Galerija Online izložbe Linkovi Fotke iz galerije Kontakt