2017.
5. ON-LINE IZLOŽBA : KREŠIMIRA GOJANOVIĆ




Galerija     Fundus     Izdvajamo     Preporuka     Biografije     Događanja     Linkovi     Kontakt



Krešimira Gojanović rođena je 13. 2. 1970. u Osijeku, Hrvatska. 1989. završila je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, smjer slikarstvo, a 1993. diplomirala je na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, klasa prof. Ante Kuduza. 2010. magistrirala je na ALUO Ljubljana, smjer Oblikovanje vizualnih komunikacija, pri mentoru prof. Milanu Eriču, te obranila magistarsku radnju s naslovom ''Medijska kultura: tradicionalna umjetnost u klasičnim i suvremenim medijima''.

 

Osim slikarstvom i grafikom, bavi se još grafičkim i web dizajnom, fotografijom, ilustracijom, likovnom teorijom i likovnim marketingom, te osmišljavanjem i organizacijom kreativnih, likovnih i dizajnerskih radionica za djecu i odrasle. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, HDLU-a i slovenskog društva BMG za promociju turizma i umjetnosti. 2015. sa kolegama je osnovala novu strukovnu udrugu zagrebačkih likovnih umjetnika — HDLU Zagreb, u kojem djeluje kao predsjednica udruge. Izlagala je na 46 samostalnih izložbi i preko 80 skupnih u zemlji i inozemstvu, te sudjelovala na brojnim likovnim kolonijama i humanitarnim akcijama. Kroz 20-ak kustoskih projekata, organizirala je skupne i samostalne izložbe i drugim umjetnicima. Urednica je portala ''Zagrebački likovni umjetnici'', kojega uređuje sa kolegama, a namjenjen je promociji likovnih umjetnika iz Zagreba, i šire. Živi i radi u Zagrebu.



DVA KENTAURA
DVA KENTAURA
HRAM KENTAURA
HRAM KENTAURA
MIRISI SLOBODE I
MIRISI SLOBODE I
MISTIČNA VEDUTA
MISTIČNA VEDUTA
NOĆ U GRADU
NOĆ U GRADU
SIRENE
SIRENE
STOCKHLOMSKI SINDROM
STOCKHLOMSKI SINDROM
UTOPLJENA U FONTANI
UTOPLJENA U FONTANI
ZAGREBAČKE URBANE LEGENDE
ZAGREBAČKE URBANE LEGENDE




Iz recenzija:

 

(Tomislav Lalin, predgovor katalogu povodom samostalne izložbe ”Uskrsnuće Prometeja” u Galeriji ”Vladimir Nazor“, Zagreb, 1994.)

 

Krešimiru Gojanović ćemo ponajprije prepoznati po fantazmagoričnom svijetu koji se nastanio na njenim slikama. Taj fantazmagorični svijet tvore likovi kako antropomorfnog, tako i biomorfnog i zoomorfnog porijekla. Kažem porijekla, jer je te likove teško preciznije imenovati. Naime, oni dolaze iz neobuzdanih prostranstava autoričine svijesti, a još više podsvijesti, iz prostora oniričkih snoviđenja. Oni bujaju i njihovu protežnost u svim pravcima nije moguće zaustaviti, kao što nije moguće ni predvidjeti kakve će sve oblike kod tog rasta zadobiti…

 

Tako su ti likovi u stvarnom ili prividnom pokretu, gradeći lelujave ritmove, a koji poradi zaokrugljenosti te figurativnosti, plutaju negdje prema centru slike, ne izlazeći iz njenih okvira. Ako tome dodamo i otvoreni, žestoki kolorit akrilnih boja, i uz vidljivi grafizam, onda će nam biti jasna količina ekspresivnosti na ovim radovima.

 

KREŠIMIRA GOJANOVIĆ, .''Istjerajmo trgovce iz hrama'',  tus — kombinirana tehnika na papiru, 40×30 cm, 2015



(Alma Pengal, predgovor katalogu povodom izložbe ”Praznik čarovnic“, Galerija KUD — a France Prešeren, Ljubljana, 1996.)

 

Krešimira Gojanović spada među onu vrstu umjetnika, koji kroz svijet simbola otkrivaju svoj unutarnji duhovni svijet, svijet senzualnosti, pokreta i gibanja. Borba između dobra i zla, odmak od predviđenih normi govore o njezinom gledanju u budućnost, a istovremeno naglašavaju njezino vjerovanje u stvari koje trenutno radi. ”Ples vještica” je ispovjed slobode i veselja, no istovremeno je i degradacija svetoga u mračno, nevidljivo biće. Krešimira spada u kategoriju suvremenih umjetnika koji svoj izraz crpe u simbolici davnih epoha, te ujedno bit te tajne pojašnjavaju kako sebi, tako i drugima.

***


(prof. Tullio Vorano, voditelj Narodnog muzeja Labin, povodom otvorenja izložbe K. Gojanović u Narodnom muzeju Labin, 2007.)

 

Krešimira Gojanović je samosvojna umjetnica, koja je hrabro odabrala svoj slikarski put mimo svjetskih trendova, u otklonu od strujanja i usmjerenja u suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni. Nju jednostavno to ne zanima. Ona prije svega želi biti vjerna sebi, svojim porivima i nadahnućima.

 

...To je uistinu čaroban svijet bajki, mitskih legendi i priča, u kojem često ženski lik ima prevagu. Pri tom možemo slobodno reći da se ne radi o egzibicionizmu, dapače, njezin likovni govor je sasvim discipliniran, linije su precizno izvedene, a fluid masa je omeđen u čvrsto zadanim okvirima. Krešimira, slikovito rečeno, ima hiper produktivnu maštu koja joj omogućava prikaz fantastičnih prizora i svjetova u ležernom kontinuitetu, s nizom uvijek novih rješenja, koja prihvaćamo kao neupitna, suvisla i logična. Poput scena u stripovima, njezine su priče uvjerljive i zavodljive...... Njezin slikarski put u stalnom je misaonom srazu između dviju dimenzija: one čarobne, fantastične, svemirske i ove naše, manje bajne, zemaljske svakodnevice. Krešimira se u svom likovnom izričaju očigledno opredjelila za onaj imaginarni svijet. Slikarski opus Krešimire Gojanović je vrlo osebujan i osobit, te stoga zauzima sasvim određeno mjesto u današnjoj hrvatskoj likovnoj umjetnosti.

 

KREPIMIRA GOJANOVIĆ, ''Saturn i njegov sin'', tus — kombinirana tehnika na papiru, 40×30 cm, 2014


(mr. Vlasta Tolić, predgovor katalogu povodom samostalne izložbe K. Gojanović u Izložbenom prostoru Centra za kulturu Čakovec, 2014. god.)

... Drevni rituali, čarobnjaci i vile, vještice i proročice, totemi i idoli, duhovi i anđeli, galerija su obreda i likova koji tvore umjetničin svijet s onu stranu stvarnosti. Formate joj nastanjuju likovi izrazite profinjenosti, virtuoznosti crteža, izduženih i lelujavih formi, od prepoznatljivih oblika do lica prekrivenih sjenama i maskama, rastočenih ploha do neprepoznatljivosti. Figurativno i apstraktno ravnopravno sudjeluju u oblikovanju umjetničina slikarskog svijeta, u kojemu prevladava čas jedan, čas drugi način izražavanja. Iako neodređena granicom obzorja, slikaričina granica koja dijeli nebo i zemlju mijenja se iz slike u sliku, preslikavajući uokolo geometrijske šare zrcalnom simetrijom na način kaleidoskopa.

***

(Eugen Borkovsky, povodom samostalne izložbe Krešimire Gojanović, ''Transkripcije identiteta'', Gradska galerija Fonticus Grožnjan, 2014.)

 

Mitske teme i akteri koje umjetnica vabi na podlogu, progovaraju i o samoj autorici. Čini nam se da sama sa sobom izvodi eksperiment, pa se načas poistovjećuje s Perzefonom, Šumskom ženom, Kerberom, harlekinom... Ona se ritualnim oblikovanjem, potezom, bojom, tonom, upušta u osobni obred koji ne može proći bez uživljavanja. Ritam energija oduvijek fascinira ljude koji ga slute ili mogu osjetiti. Krešimira Gojanović nudi razigranu energiju, često i sama skupljajući i jedva ju zaustavljajući u pojedinom radu. Umjetnica na podlozi bez poštovanja miješa stilove i načine interpretacije oblika. Tu je, na istom radu prisutan zapadni način prezentacije oblika, ali i izdvajanje važnog oblika na način sličan nekom kineskom umjetniku / pisaru. Tako, stilske karakteristike podastiru ideju Istoka unutar konvencija Zapada.....Na kraju ove, a na mogućem početku neke nove interpretacije, čini se kao da Krešimira antičke likove uvodi u domaće krajeve. Ili, moguće je da na rubu sarkazma, domaće likove uspoređuje s antičkim?

 

Na razmeđi ludičkog i oniričkog, umjetnička vizualna konfrontacija mita i realnosti ujedinjuje ove radove. Podastrte likove možemo poistovjetiti sa susjedima, poznanicima, doživjeti ih u realnim socijalnim odnosima.

KREŠIMIRA GOJANOVIĆ,  ''Kentauri sa sovom'', crtez tus — kombinirana tehnika na papiru, 2015



 MEDIJ

http://www.urbancult.hr/





Galerija     Fundus     Izdvajamo     Preporuka     Biografije     Događanja     Linkovi     Kontakt